Lijepe islamske navike

Reci : Bismillah (U ime Allaha) - kad nesto radis
Reci : Ja Allah (O Allahu) - kad si u bolu i nevolji
Reci : Estagfirullah (Oprosti mi Boze) - kad se kajes za lose djelo
Reci : Ne`uzu billah (Mi trazimo zastitu od Allaha) - da pokazes da ti je nesto odvratno

Reci : Es-selamu `alejkum (Neka je mir i spas Boziji s vama) - kad sretnes muslimana
Reci : Ve `alejkumu-s-selam (I s vama mir i spas Boziji) - u odgovoru
Reci : InsaAllah (Ako Allah hoce) - kada se nadas da nesto ucinis
Reci : Subhanallah (Slava Allahu ) da pohvalis nekoga

Reci : MasaAllah (Sto Allah hoce) - kad se divis i cudis
Reci : Fi emanillah (U Allahovoj zastiti) - kad nekog ispracas
Reci : Dzezakellahu hajren (Allah ti dao sve najbolje) kad zahvaljujes nekome
Reci : Tevekkeltu `alellah (Oslanjam se na Allaha) - kad rjesavas problem

Reci : La ilahe illellah (Nema Boga osim Allaha) - kad ustanes ujutro
Reci : Elhamdu lillah (Hvala Allahu) - kad kihnes
Reci : Jerhamukellah (Allah ti se smilovao) - kad cujes da neko kihne
Reci : Amin (Primi, Boze, nasu molbu) - kad prisustvujes ucenju dove
Reci : Inna lillahi ve inna ilejhi radzi'un (Mi pripadamo Allahu i Njemu se vracamo) - kad cujes za smrt nekog muslimana!!!

PET VRSTA KLANJAČA

Rekao je Ibnul-Kajjim El-Dževzijje:
Pet je vrsta klanjača:

1. onaj koji klanja namaz a sam sebi zulum čini, jer ne vodi računa o abdestu niti o namazu i njegovim vremenima i ruknovima;

2. onaj koji vodi računa o formi abdesta i namaza, ali se uopće ne bori protiv šejtanskih vesvesa i raznih misli koje mu dolaze u toku namaza, već se potpuno preda tim mislima;

3. onaj koji vodi računa o formi namaza i bori se protiv šejtanskih vesvesa i nadolazećih misli, i toliko je zauzet borbom da mu prokleti šejtan ne bi „ukrao“ što od namaza da je on istovremeno i u namazu i u džihadu;

4. onaj koji kad stane da klanja ispuni sve preduvjete, vodi računa o ruknovima namaza i svoje srce potpuno preda Allahu, subhanehu ve te'ala, u toku namaza;

5. i onaj čiji namaz ima sva svojstva onog iz četvrte skupine, ali pored toga on ima dodatnu osobinu i vrijednost. On naprosto stavi svoje srce ispred svoga Gospodara potpuno svjestan da ga Allah vidi i čuje, i obožava Allaha putem namaza kao da Ga vidi.
Što se tiče prve skupine, oni zaslužuju kaznu zbog nemarnog odnosa prema namazu, druga skupina zaslužuje obračun, treća oprost grijeha, četvrta oprost grijeha i nagradu, i peta skupina, osim oprosta i nagrade, zaslužuje bliskost Gospodara svjetova, jer njima pripada udio u nagradi onih kojima je namaz najveća radost. A onaj kome je namaz najveća radost na dunjaluku, Allahova subhanehu ve te'ala bliskost će mu biti najveća radost na Ahiretu. (Mevaizu zam'an li durusi zeman)

Neke odabrane forme zikra

Neke odabrane forme zikra


    Sagledavajući Alejhisselamove postupke tokom jednoga dana i noći, primjećuje se da su njegove kompletne aktivnosti bile prožete zikrullahom. Slijedeći njegov put, čovjek dostiže stepen onog koji stalno spominje svoga Gospodara.
 Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je kazala: „Allahov Poslanik, s.a.v.s., Allaha je spominjao u svim situacijama.“ Ipak on je preferirao izgovaranje određenih kelima (izraza i rečenica) u cilju zaštite i postizanja visokih položaja i obilnih nagrada kod Gospodara svjetova. Ovom prilikom nije ih moguće ni izbliza pobrojati, ali spomenut ćemo makar one koji su najizražajniji. Posebno je vrijedno istaknuti praktikovanje sahih zikrova koje je Pejgamber, a.s., redovno prakticirao poslije namaza, pa čak i na putu. On je izrekao riječi hvale za spominjanje Allaha poslije namaza, a posebno je to primjetno u riječima koje prenosi Ebu Hurejre, da je on rekao: „Da izgovorim: - Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve lailahe illallahu vallahu ekber; (Slavljen neka je Allah, hvala Allahu, samo je Allah Bog i Allah je velik), draže mi je od svega što Sunce obasjava (cijeli dunjaluk).“ U drugoj predaji kaže se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: „U noći moga is'raa (i mi'radža) susreo sam Ibrahima, a.s., koji mi je tada rekao: - O Muhammede prenesi od mene selame svome ummetu, i obavijesti ih da je u Džennetu plodna i dobra zemlja, pitka voda, da je on prostrana ravnica, i da je džennetsko sjemenje Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve lailahe illallahu vallahu ekber.“ To je aluzija ummetu Muhamedovom, s.a.v.s., da što više izgovraju navedene riječi.
Riječi slave i hvale Allahu su najdraže, što razumijemo iz ovog hadisa. Ebu Zerr, r.a., priča kako mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., jednom rekao: „Hoćeš li da ti kažem koje su riječi Allahu najdraže? Zaista su Allahu najdraže riječi: - Subhanallahi ve bi hamdihi.“ Stoga Uzvišeni za njihovo izgovaranje izdašno nagrađuje. Alejhisselam je rekao: „Ko dnevno izgovori stotinu puta - Subhanallahi ve bi hamdihi – biće mu izbrisane pogreške, makar da ih je imao koliko morske pjene.“ 
Pojedinačno izgovaranje tesbiha, tahmida i tekbira, takođe je pohvaljeno. Resulullah, s.a.v.s., je rekao: „Ko poslije namaza izgovori 33 puta subhanallah, 33 puta elhamdu lillah, 33 puta Allahu ekber i upotpuni stotinu sa Lailahe illallahu vahdehu la šerike leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli šej'in kadir, bit će mu oproštene pogreške, makar ih imao koliko morske pjene.“ 
Allahu Uzvišenom posebno su drage riječi kojima se potvrđuje Njegova jednoća i On za njih obilato nagrađuje. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je rekao: „Ko kaže: - La ilahe illallahu vahdehu la šerike leh, lehul mulku ve lehul-hamdu, ve huve ala kulli šej'in kadir, (Nema drugog boga osim Allaha, Jedinog koji nema sudruga, Njemu pripada sva vlast, Njemu pripada svaka hvala, i On je svemoćan) deset puta, kao da je oslobodio četiri roba iz potomstva Ismailovog.“

Dova- IZGOVARA SE RADI ODBACIVANJA ŠEJTANSKIH PAKOSTI




"E'uzu bi kelimati-l-Lahi-t-tammati-l-leti la judžavizuhunne berrun ve la fadžirun, min šerri ma haleka ve bere e ve zere e, ve min šerri ma jenzilu mine-s-semai i ve min šerri ma ja'rudžu fiha ve min šerri ma zere e fi-l-erdi ve min šerri ma jahrudžu minha ve min šerri fiteni-l-lejli ve-n-nehari ve min šerri kulli tarikin illa tarikan jatruku bi hajrin, ja Rahmanu"  

- Pomoću Allahovih savršenih riječi, koje ne može prevazići niti pobožni niti razvratnik, molim zaštitu pred zlom svega što je stvorio, proizveo ni iz čega i umnožio, od zla onog što s neba silazi i što se u nebo penje, od zla onog što je po Zemlji rasuto (živa bića), što iz nje izlazi, od zla onog što noć iznjedruje i dan obdanjuje, kao i od zla noćnog putnika, osim onog koji na vrata zakuca s dobrom namjerom, o Svemilosni!




O zikru ...(Hasan El-Benna)




"Pod zikrom se ne smatra samo govor i učenje. 
Zikr je i pokajanje – teoba. 
Razmšljanje se tretira kao najviši zikr, sticanje znanja je zikr, sticanje opskrbe sa ispravnom namjerom je zikr. 
Svaki posao kojeg činiš uz svijest o Allahu dž.š. sa ubjeđenjem da te On vidi, te da se trudiš da sve što činiš radiš po volji Njegovoj, jeste zikr. Iskreni vjernik je, ustvari, neprekidno u zikru. Zato je neophodno poznavati pravila zikra. Njih se musliman mora pridržavati, u protivnom, zikr će biti samo puka riječ, bezvrijedan.

Evo tih pravila: 


Skrušenost i pristojnost sa razumjevanjem značenja, doživljavajući osjećaj uz nastojanje da se dokuči krajnji cilj i namjera zikra. 


Glas utišati, ali uz maksimalnu pažnju i potpunu koncentraciju kako bi se izbjeglo uznemiravanje drugih osoba. 
Uzvišeni Allah upozorava na norme pri zikru i kaže: 


"I spominji Gospodara svoga ujutro i naveče u sebi, ponizno i sa strahopoštovanjem i ne podižući jako glas, i ne budi nemaran, " (Al-Araf, 205) 


Čistoća odijela i mjesta na posebnom, časnom prostpru, u odgovarajuće vrijeme kako bi se obezbijedili uslovi za koncentraciju duha, čistoću srca i iskrenost nijjeta. 


Skrušenost i oplemenjenost duha tokom zikra sačuvati i nakon zikra u daljnjem životu i radu, posebno se kloneći bespotrebnog govora i tračenja vremena. 
Onaj ko se bude pridržavao ovih pravila osjetiće plod pozitivne energije, kojom zrači zikr, ozračuje srce i duša.

Koliko ti vrijedis?

Postavit cu ti sada jedno pitanje: Ibrahim a.s. je vrijedio koliko cijeli ummet, a koliko ti vrijedis? On je sa svojom uputom bio ummet, a ti? Pitamo se da li ulica u kojoj zivis slijedi pravi put zbog toga sto ga ti slijedis? Firma u kojoj radis, slijedi li pravi put zbog toga sto ga ti slijedis? Hoces li ti dobiti nagradu za cijelo preduzece u kome radis? Za ulicu? Za zgradu? Ili ces je uzeti samo za svoj stan, tj. Samo za sebe? A mozda cak ne stizes ni do sebe?
Ibrahim je bio ummet, a znas li koliko je imao godina kada je to bio? Imao je samo sesnaest godina, ali njegov ibadet je bio kao ibadet cijelog ummeta. Koliko vrijedi tvoj ibadet? Kada odes na sabah namaz i nadjes pozatvarane prozore i pogasena svjetla, moguce je tada da reknes da si pretekao ulicu. Ako prihvatis da nosis hidzab, a tvoje prijateljice nisu pokrivene, mozes reci da si ih pretekla i da si bliza Ibrahimu, a.s.
Ibrahim, a.s., je vrijedio cijeli ummet, a koliko ja vrijedim? Zbog cega ne pomognwm deseterici svojih prijatelja, makar dok sam sa njima, da ne cine grijehe? To je lijepo. Jedan od tabiina ti daje lijep savjet i veli: «Budi covjek za hiljadu ljudi. A ako ne mozes, onda makar budi covjek, a nikada ne budi pola covjeka.» E, sada, za koliko ljudi mozes da budes?


DVIJE DOVE

Ibrahim, a.s., je odlikovan jos i time sto ga je Allah odabrao da sagradi Kabu. Allah ga je pocastio da pogigne njene temelje, a to je bez sumnje velika pocast. Od specificnosti kojima se Ibrahim odlikuje je to i sto ima dvije dove koje su se uslisale nakon mnogo hiljada godina. Prva dova je, kao sto stoji u Kur'anu: «Gospodaru nas, posalji im poslanika, jednog od njih, koji ce im ajete Tvoje kazivati i Knjizi ih i mudrosti uciti i ocistiti ih, jer Ti si, uistinu, Silan i Mudar!» (El-Bekare, 129). Ko je bio taj poslanik? To je bio nas Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, i ta dova se uslisala nakon toliko godina. Vi ponekad pozurujete i nestrpljivi ste. Nekada biste voljeli da vam se dova odmah uslisa. Medjutim, pogledajmo Ibrahimovu dovu koja se ostvarila nakon nekoliko hiljada godina.
Druga Ibrahimova dova, koja se takodjer nalazi u Casnom Kur'anu, je: «A kada Ibrahim rece:Gospodaru moj, ucini ovaj grad bezbjednim i sacuvaj mene i sinove moje da se klanjamo kumirima.» (Ibrahim, 35) Taj grad je Meka, koju je Allah ucinio zabranjenom, tj. Zabranio je da se u njoj desi bilo sta sto ce poremetiti tu bezbjednost, a sve to zbog Ibrahimove dove. Ta dova je toliko bila uslisana, da je nas Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ucio dovu i govorio: «Boze, moj otac Ibrahim Te je molio da ucinis Meku haramom (zabranjenom), a ja Te molim da haramom ucinis Medinu.»
Pogledaj tu dovu koja se uslisava nakon nekoliko hiljada godina. Da li ste ikada culi da je neprijatelj usao u Meku? Ne, sigurno niste culi za to! Ali, zasto se to nikada nije desilo? Zbog dove koju je Ibrahim, a.s., uputio. Razmislimo, malo o sebi i zapitajmo se da li postoji neko medju nama ko ce uputiti Allahu dovu koja ce biti uslisavana hiljadama godina? Da, moguce je da postoji.
Ako se iskreno obratis Allahu sa dovom da uputi tvoje potomstvo i da do Sudnjeg dana budu vjernici, tako mi Allaha, ako budes iskren u njoj, ona ce se, insa'Allah, i realizovati.

«Allahovo spominjanje vas»




Kada vjernik spominje Allaha, dž.š., i Allah, dž.š., njega spominje. Allahovo, dž.š., spominjanje nas veće je od našeg, kao što se veli u ajetu: „Allahovo spominjanje vas veće je od vašeg spominjanja Njega.“  Zato nas On podstiče da Ga se sjećamo i spominjemo: „Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti!“ U hadisi kudsijji Allah, dž.š., je rekao: „Ko Me spomene u sebi i Ja njega spomenem u Sebi, a ko Me spomene u društvu i Ja njega spomenem u još boljem društvu od toga.“ Allahovo spominjanje nas je ustvari Njegovo blagosiljanje kojemu se pridružuju još i meleki. U Kur'anu je rečeno: „On vas blagosilja a i meleki Njegovi, da bi vas iz tmina na svjetlo izveo – On je prema vjernicima Milostiv.“ 
Imami Kurtubi u svom tefsiru, u vei s ovim ajetom kaže: „To je jedna od najvećih Allahovih blagodati koje je podario ovom ummetu. To je ujedno dokaz prednosti ovoga ummeta nad drugim ummetima suglasno riječima: „Vi ste narod najbolji od svih koji se ikad pojavio.“ Allahovo blagosiljanje čovjeka je Njegova milost i bereket na njega, a blagosiljanje meleka je njihova dova i molenje oprosta za čovjeka, shodno riječima Uzvišenog: „i mole se da budu oprošteni grijesi vjernicima.“ , 


Objavio/la nahla u 22:45, 6 komentar(a), print, #
18.02.2007.
Efekti zkrullaha




Ibnul-Kajjim el-Dževzi, rahimehullah, navodi više od stotinu efekta i koristi od zikra. Spomenut ćemo samo neke od njih.
- zikrom se odbija i ukroćuje šejtan,
- postiže zadovoljstvo Milostivog,
- odstranjuju brige i žalosti iz srca,
- u srce se nastanjuju radost, sreća i širokogrudnost,
- osnažuje srce i tijelo,
- prosvjetljava lice i srce,
- postiže izobilje u nafaki,
- čisti srce od naslaga duhovne hrđe, odnosno grijeha,
- spašava od Allahove, dž.š., kazne,
- uzrokuje spuštanje Allahovog, dž.š., smiraja, milosti i prisustvo odabranih meleka,
- upošljava jezik i tako eliminiše ogovaranje, prenošenje tuđih riječi, laž i bestidan govor,
- unosi sigurnost u srce mu'mina na dan polaganja računa.
- Zikr će onome koji se sjeća Allaha, dž.š., biti svjetlo na dunjaluku, svjetlo u kaburu i svjetlo koje će mu prethoditi kada bude prelazio sirat ćupriju.
- Zikr omogućuje boravak u džennetskoj bašči još na ovom svijetu, svakom onom ko boravi u skupovima gdje se spominje i veliča Allah, dž.š.
- Skupovi koji se sazivaju radi spominjanja Allaha mjesta su na kojima borave meleki na zemlji.
- Zakiruni (oni koji puno spominju Allaha) bit će predvodnici na Kijametskom danu.
- često spominjanje Allaha daje sigurnost čovjeku da ne padne u vode munafikluka jer se munafici malo sjećaju Allaha. 


Znaj brate i sestro da je nemoguće pobrojati sve koristi koje se postižu spominjanjem Allaha Uzvišenog. Oni koji Ga se stalno sjećaju, u Allahovoj su zaštiti i na visokim položajima kod Njega. On im iz obilja svoga nadoknađuje i velikodušno ih nagrađuje. Sa zikrom nestaje zaglušenosti u ušima, zamršenosti jezika i koprene ispred očiju. Allah je zikrullahom ukrasio jezike onih koji Ga se sjećaju, i nurom ukrasio oči onih koji gledaju. Nemarno srce je kao slijepo oko, gluho uho, ili oduzeta ruka. Vrata između Gospodara i roba Njegova su otvorena sve dok je rob u zikru. Ta vrata zatvaraju se samo insanskim nehajem.
Gospodaru naš, učini nas zakirima i predvodnicima na Sudnjem danu. Amin!
Objavio/la nahla u 01:19, 5 komentar(a), print, #
18.02.2007.
Spominjanje Allaha nema granica


Zikr se u Kur'ani kerimu spominje u različitim oblicima na 174 mjesta, a i 83 vjerodostojna hadisa govore o toj temi. To nedvojbeno ukazuje na značaj zikra i važnost u životu svakog vjernika i vjernice. 
U 41. ajetu sure El-Ahzab, Uzvišeni nas podstiče da Ga često spominjemo i prisjećamo Ga se, ne ističući ni vrijeme, ni mjesto, ni način, za razliku od drugih oblika robovanja, kao što su namaz, post i hadždž u slučaju kojih su precizirani forma, vrijeme i mjesto. 
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, komentarišući ovaj ajet je rekao: „Zaista Allah nije propisao svojim robovima ni jednu obavezu a da joj nije odredio granicu i izuzeo određene kategorije ljudi, u određenim situacijama za njeno izvršenje, osim zikra. Uzvišeni nije zikru odredio granicu niti je ikoga izuzeo od njegovog izvršenja, rekavši: - Allaha spominjite stojeći, sjedeći i ležeći, a to znači; noću i danju, na moru i kopnu, kod kuće i na putu, u izobilju i oskudici, u zdravlju i bolesti, tajno i javno i u svakoj drugoj situaciji. 
Islamski učenjaci saglasni su u tome da je dozvoljeno spominjanje Allaha, srcem i jezikom, osobi bez abdesta koja je džunub, kao i onima koje su u stanju hajza (menstruacije) i nifasa (poslije poroda) u formi (tesbiha) subhanallah, (tehlila) lailahe illallah, (temhida) el-hamdulillah, (tekbira) Allahu ekber, donošenju salavata na Vjerovjesnika, upućivanju dove i tome sličnog. 
U narednom ajetu ističu se jutro i večer, kao vremena koja su odlikovana nad drugim vremenima, za spominjanje Allaha. To je početak dana i posebno njegov kraj koji su podesni za slavljenje i veličanje Allaha, dž.š. 
U drugom ajetu Uzvišeni takođe veli: „I spominji Gospodara svoga ujutro i navečer u sebi, ponizno i sa strahopoštovanjem i ne podižući jako glas, i ne budi nemaran.“

Prevodi ajeta Kur'ana koji direktno govore o Zikru:




1."Sjecajte se vi Mene, i Ja cu se vas sjetiti,i zahvaljujte Mi,i na blagodatima Mojim nezahvalni nemojte biti." (El-Bekara 152)


2."U stvaranju nebesa i zemlje i u izmjeni noci i dana su,zaista znamenja za razumom obdarene;za one koji stojeci,sjedeci i lezeci Allah spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmisljaju." (Ali-Imran 190-1)


3."Kada oni (Munafici) ustaju da Namaz obave,lijeno se dizu,i samo zato da bi se pred svijetom pokazali,a Allaha gotovo da i ne spomenu." (En-Nisa 142)


4."Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome,ne voli On one koji se glasno mole." (El-Araf 55)


5."Allah ima najlepsa imena i vi ga prizivajte njima." (El-Araf 180)


6."I spominji Gospodara svoga ujutro i navece u sebi,ponizno i sa strahopostovanjem i ne podizuci jako glas,i ne budi nemaran." (El-Araf 205)


7."Pravi vjernici su samo oni cija se srca zatresu kada se Allah spomene,a kada im se rijeci Njegove kazuju,vjerovanje im ucvrscuju i samo se na Gospodara svog oslanjaju." (El-Enfal 2)


8."Ja sam,uistinu,Allah,drugog boga,osim Mene,nema;zato se samo Meni klanjaj i Namaz obavljaj-da bih ti uvijek na umu bio." (Ta-Ha 14)


9."A radosnom vijescu obraduj ponizne,cija srca,kada se Allah spomene,strahopostovanje obuzme." (ElHadzdz 34-35)


10."Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu,i koji cesto Allaha spominje." (El-Ahzab 21)


11."O,vjernici cesto Allaha spominjite i hvalite,i ujutru i navecer Ga velicajte." El-Ahzab 41-42)


12."Tesko onima ceija su srca neosjetljiva kada se Allah spomene.Oni su u pravoj zabludi." (Ez-Zumer 22)


13."Onome koji se bude slijepim pravioda ne bi Milostivog velicao,Mi cemo sejtana natovariti,pa ce mu nerazdvojan drug postati." (Ez-Zuhruf 36)


14."Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smeksaju kada se Allah i Istina koja se objavljuje spomene!" (El-Hadid 16)


15."Njima (munaficima) je sejtan ovladao i ucinio da zaborave Allaha.Oni su sejtanova grupa,a oni koji su na sejtanovoj strani ce zaista nastradati." (El-Mudzadela 19)


16."O,vjernici,neka vas imanja vasa i djeca vasa ne zabave od sjecanja na Allaha.Oni koji to dopuste,bit ce izgubljeni." (El-Munafikum 9)


17."A onoga ko se okrene od spominjanja Gospodara svoga,On ce u bolnu patnju uvesti." (El-Dzinn 17)

 18."Zaista je Zikr Allahov najveci (najvazniji)." (El-Ankebut 45)
        
19. "Postici ce sta zeli onaj ko se ocisti (od losih osobina) i spomene Ime Gospodara svoga pa Namaz obavi." (El-A'la 14-15)

Salavati na Muhammeda sallallahu alejhi we sellem




VRIJEDNOSTI UČENJE SALAVATA NA POSLANIKA MUHAMMEDA, 'ALEJHISSELAM
Ebu Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao: "Ko mi prouči jedan salavat, Allah će proučiti na njega deset salavata".
Ibn -Mes'ud, r. a., prenosi da je Resulullah, ‘alejhi-sselam, rekao: "Allah ima meleke koji mi dostavljaju salavate od moga ummeta".
Ibn-Mes'ud, r. a., također prenosi da je Resulullah, ‘alejhi-sselam, rekao: "Meni će najpreči biti na Sudnjem danu oni koji mi najviše prouče salavata".
Enes, r. a., prenosi da je Resulullah, ‘alejhi-sselam, rekao: "Ko mi u jednom danu prouči hiljadu salavata, prije nego što umre vidjet će svoje mjesto u džennetu".
Evs ibn-Evs prenosi da je Resulullah, ‘alejhi-sselam, rekao: "Najvrjedniji vaš dan je petak. U njemu je stvoren Adem i u njemu je umro. U njemu će biti puhanje u rog i uništenje ovoga svijeta. Mnogo učite salavate petkom, jer se vaši salavati meni pokazuju". Onda neko upita: "O Allahov Poslaniče, kako da ti se pokazuju salavati i onda kad budeš pod zemljom?" Onda Allahov Poslanik reče: "Uistinu je Allah učinio zabranjenim zemlji da jede tijela Poslanika".
Ibn-Omer, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao: "Ukrasite vaša sijela učenjem salavata meni. Uistinu će vam vaši salavati proučeni meni biti nur (svjetlost) na Sudnjem danu".
NAJODABRANIJI SALAVAT


Ibn-Hadžer el-Askalani, u svome djelu "Edderrul-Mendud", rekao je: "Najodabraniji salavat je da se sakupe svi salavati koje je Resulullah, ‘alejhi-sselam, učio, a to je ovaj: Allahumme salli 'ala muhammedin abdike ve resulike en-Nebijjil-umijji ve 'ala ali Muhammed ve ezvadžihi ummehatil-mu'minine, ve zurrijetihi ve ehli bejtihi, kema sallejte ala Ibrahime ve ala ali Ibrahime fil-'alemine inneke hamidun-medžid. Ve barik ala Muhamedin abdike ve resulike-nnebijjil-umijji ve 'ala ali muhammedin ve ezvadžihi ummehatil-muminine ve zurrijetihi ve ehli bejtihi, kema barekte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahime fil-'alemine inneke hamidun-medžid. Ve kema jeliku bi 'azimi šerefihi ve kemalihi ve ridake 'anhu. Ve ma tuhibbu ve terda lehu daimen ebeden adede ma'lumatike ve midade kelimatike ve rida nefsike ve zineti aršike, efdale salaten ve ekmeleha kullema zekereke ve zekerehu zakirune, ve gafele an zikrike ve zikrihi gafilun ve selleme teslimen kezalike ve 'alejna me'ahum".
Prijevod: Moj Gospodaru, ukaži počast Muhammedu, Tvome robu i Poslaniku, nepismenom pejgamberu i njegovoj porodici; njegovim časnim suprugama - majkama pravovjernih, i njegovom potomstvu i članovima njegove porodice (ehli-bejt). kao što Si ukazao počasti Ibrahimu i njegovoj porodici u svim svjetovima. Ti si zaslužan (dostojan) svake zahvale i Slavljeni. Moj Gospodaru, blagoslovi Muhammeda, Tvoga roba i Poslanika - nepismenog pejgambera, i njegovu porodicu; njegove časne supruge - majke pravovjernih, i njegovo potomstvo i njegove ukućane (ehli-bejt), kao što si blagoslovio Ibrahima, ‘alejhi-sselam, i njegovu porodicu među svim svjetovima. Ti si svake hvale dostojan i Slavljen si. Kao što priliči veličini njegove časti i savršenstva i Tvoga zadovoljstva s njim. I kao što voliš i sa čim si zadovoljan prema njemu stalno i za vječnost brojem Tvojih informacija o svemu kad god Tebe i njega (Muhammeda) spomenu zakiri i kad god su u nemaru prema Tebi i njemu nemarni i oslovi pozdravima također i nas zajedno s njima.

Istihara dova




Sunnet je da se prije donošenja odluke klanjaju dva rekata istihare, u kojima će biti kur'anski ajeti i kratke sure.

Zatim se uči dova:

"Allahu moj, molim Te da mi daš rješenje iz Tvog sveobuhvatnog znanja, i od Tebe tražim pomoć da me pomogneš Tvojom snagom, i molim Te da mi podariš iz Tvoje velike dobrote. Ti si svemoćan, a ja snage nemam, TI sve znaš, a ja ne znam. Ti jedini poznaješ skriveno. Allahu moj, ako je ovo što želim uraditi dobro po mene, moju vjeru i moj život i moju smrt" (ili je rekao: "za moju sadašnjost i budućnost"), "onda mi odredi da to uradim, i to mi olakšaj i podari mi bereket u tome. A ako je ovo što želim uraditi loše po mene, po moju vjeru, život i smrt" (ili je rekao: "moju sadašnjost ili budućnost"), "onda to otkloni od mene i odredi mi da se desi bolje od toga, bez obzira šta to bilo, i učini da budem zadovoljan."

 Nemoj neko da se pita: "Hoću li učiti napamet cijelu ovu dovu? To je lagana dova. Neki ljudi pamte desetine pjesama. Šta ćeš izgubiti ako  naučiš dvije kraće dove?! Neki ljudi provode pet ili deset godina u učenju stranog jezika, na primjer, pa zar im je teško da nauče dovu koja im može izmijeniti budućnost?

Zikr u izjavama učenjaka

Enes ibn-Malik je rekao: "Zikrullah (spominjanje Allaha) jest znak imana, otpusnica od vatre, tvrđava i zaštita od šejtana i zaštita od džehennema".


Hasan Basri je rekao: "Tražite slast u trome: u namazu, zikru i učenju Kur'ana, ako je nađete - pa dobro, a ako ne nađete - znajte da su pred vama vrata zatvorena. Jer, svako srce koje nje spoznalo Allaha ne teži zikrullahu, niti se smiruje kad se spomene Allah. Allah je rekao, prevod ajeta: "Kad se Allah samo spomene, grce se srca onih koji u onaj svijet ne vjeruju, a kada se spomenu oni* kojima se oni pored Njega klanjaju, odjednom ih radost obuzme." (Zumer, 39.-45.).


Malik ibn-Dinar je rekao: "Ko ne osjeća prijatnost i zadovoljstvo u Allahovom govoru u odnosu na govore Njegovih stvorenja, njegovo znanje je malo, srce slijepo i život mu je izgubljen".


Ebu-Ali Dikkak je rekao: "Zikr je diploma vilajeta. Ko bude upućen zikru - dobit će tu diplomu, a od koga se udalji zikr - ne dobija tu diplomu".


Zun-Nun el-Misri je rekao: "Ko bude Allaha spominjao istinskim spominjanjem - u tom stanju zaboravit će sve drugo, a Allah će ga štiti od svega i bit će mu pomagač u svemu".


Ebu-Kasim el-Kušejri je rekao: "Zikr je jaki oslonac na Putu istine do Allaha, zikr je čak glavni oslonac na tom putu. Niko neće stići u Allahovu blizinu i Njegovo zadovoljstvo, osim sa stalnim zikrom". A jedan učenjak je dodao: "Zikr je sablja u rukama murida, njim se bore protiv neprijatelja i njim odbijaju nesreće i bolesti koje im krenu".


Kurtubi je, u svome tefsiru o riječima Uzvišenog : "Spomenite vi Mene, i Ja ću vas", rekao da je osnova zikra buđenje srca spram Onoga Koga spominje i otvorenost prema Njemu. A zikr (spominjanje) jezikom zove se također zikrom, jer je to dokaz srčanom zikru.


Seid ibn-Džubejr je rekao: "Značenje ajeta je u smislu: "Spomenite vi Mene sa vašom pokornosti, a Ja ću vas nagradom i oprostom". "Zikr je pokorovati se Allahu. Ko Mu nije pokoran, taj zikr i ne čini, pa makar mnogo tespihao, učio la ilahe illellahu i učio Kur'an!"


Prenosi se da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Ko se pokorava Allahu - već Ga je spomenuo, pa makar imao malo namaza, posta i dobrih djela, a ko Mu se ne pokorava - već Ga je zaboravio, pa makar imao mnogo namaza, posta i dobrih djela".


Rekao je Ebu-Osman en-Nehdi: "Ja znam sahat u kome me Allah spominje! Rečeno mu je: "Otkuda znaš?" On reče: "Iz ajeta Uzvišenog: 'Pa spominjite Me i Ja ću vas spominjati'".


Rekao je Es-Sudi: "Nejma ni jednog roba da spomene Allaha, a da i Allah njega ne spomene. Kad ga spomene vjernik - i On njega spomene sa milosti, a kad ga spomene nevjernik - On njega spomene sa kaznom".


Prenosi se da je Musa, 'alejhi-sselam, pitao svoga Gospodara: "Moj Gospodaru, jesi li blizu, pa da te tiho dozivam (munadžat) ili daleko, pa da Te glasno dozivam?" Allah mu je objavio: "Ja sam pored onoga ko Me spominje".


Alija ibn ebi-Talib, r. a., rekao je: "Uistinu se Allah pokazuje onima koji Ga spominju i Kur'an uče".


Muhamed ibn-Hanefije je rekao: "Meleki obaraju pogled pred onim koji spominje Allaha kao što vi obarate pogled pred svjetlicom munje".


Rekao je Muhammed Behauddin Revvas, r. a.: "Zikr je smiraj i iman. Njegova ispravnost je prisustvo, iskrenost i spoznaja. Zikr jezikom sa nemarnim srcem je krivo svjedočenje i potvora. Zikr u srcu pravog zakira širi smiraj i sigurnost, na licu svjetlost i vedrinu, a u duši spoznaju i iskrenost. Blago iskrenim zakirima. Zikr je mač iskrenih koji siječe i kad je u koricama. Zikr je samo ono što dolazi od ispravnog srca. Zikr je Allahov znak koji Allah upisuje u srca onih koji Allaha spominju i čija su djela Njegovih bliskih robova primljena".


Rekao je Gazali, r. a.: "Vedrina srca i vida se postižu zikrom. To postižu samo oni koji imaju takvu - bogobojaznost. Takva je vrata zikra, a zikr je vrata kešfa - otkrovenja, a kešf su vrata velikog spasa - fevzil-ekber".


Rekao je Ibn-Tejmijje, r. a.: "Na dunjaluku ima džennet. Ko ne uđe u njega, neće ući u džennet ni na Ahiretu. To je zikrullah".


Druge prilike je rekao: "Šta rade sa mnom neprijatelji? A moj džennet i bašča su sa mnom u mojim prsima. Ako idem - oni su sa mnom, ne napuštaju me. Moj zatvor je samoća, moje ubistvo – šehadet, a progon iz zemlje - turizam".


Drugom prilike je Ibn-Tejmijje rekao Ibn-Kajjimu: "Zatvoren je onaj čije srce je zatvoreno prema svome Gospodaru, a pravi zarobljenik je onaj koga zarobi njegova strast".


Jedan je rekao: "Da kraljevi i sinovi kraljeva znaju u kakvoj smo mi slasti, sabljama bi se otimali da je i oni okušaju."


Rekao je Muhammed ibn-Adžlan: "Čuo sam Omera, roba Gafretovog, kad kaže: "Kad se na Sudnjem danu otkloni zastor i ugledaju sevabi dobrih djela, neće se vidjeti dobro djelo većeg sevaba od zikra. Ljudi će se tada kajati i govoriti: 'To je bilo najlakše činiti na dunjaluku!'"
 

DOVE POSLANIKA SALLALLAHU ALEJHI WE SELLEM

Dove Poslanika (I)




Allahu moj, popravi mi moju vjeru u kojoj je svo dobro za mene, popravi mi moj dunjaluk, jer u tome je moj fizički opstanak, popravi mi moj ahiret jer to mi je konačni cilj. Život mi učini takvim da uvijek činim više dobra, a smrt mi učini odmorom od svakog zla.


Allahumme aslih li dinillezi huve 'ismetu emri, ve aslih li dun-jajelleti fiha me'aši, ve aslih li ahiretilleti fiha me'adi, vedž'ali'l'hajate zijadeten li fi kulli hajrin, vedž'ali'l'meuvte rahaten li min kulli šerr.


Hadis bilježi Muslim od h. Ebu Hurejre: 'Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je ovu dovu...'
 Ovaj hadis jedan je od onih u kojem je došla do izražaja Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, rječitost, obzirom da obuhvata i vjerska i dunjalučka dobra. On, sallallahu alejhi ve sellem, opisuje popravak vjere time da je to očuvanje njegovog postojanja, jer je vjerska dobrota osnovni kapital čovjeka i njegov krajnji cilj. Dunjaluk i njegove dobrote su uvjet za opstanak. Dobro ahireta je potrebno jer je to mjesto konačnog povratka. Oko ovoga se i vrte svi ljudi. Svemu tome prethodi pitanje i molba za dobro vjere, jer ako je vjera dobra, Allah će tom čovjeku podariti i dobro ahireta. Traži od Allaha da mu život učini stalnim povećanjem dobra, jer onaj kome Allah poveća dobra djela u životu, njegov život je uspješan. Traži od Njega da mu smrt bude olakšanje od svakog zla,jer ako se smrću otklanjaju sva zla onda je to velika korist. Potrebno je reći: Allahu moj, podari mi života onoliko koliko je dobro za mene, a usmrti me onda kada je smrt bolja za mene, tako nas podučava Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Ovakva dova obuhvata svaku stvar. Poznato je da je onome koji je u životu imao samo loša iskustva, smrt bolja za njega, od života, i spas o dživotnih kušnji i iskušenja.




Dove Poslanika (II)




O ti Koji ističeš lijepo, Koji pokrivaš ružno. Ti kojiem se ne može prigovoriti, Koji ne otkriva ono što je skrio. O Ti Koji lijepo nagradjuješ, Koji mnogo prašta. Koji si ispružene ruke milosti. Ti kome se sve obraća molbom, Ti kome se upućuje svaka pritužba. Ti koji si Plemenit u sporazumu, i Ti koji mnogo poklanjaš. Ti koji daješ blagodati prije nego se zasluže. Gospodaru naš, Zaštitniče naš, naš Ugledniče, Krajnji cilju naših želja i stremljenja, molim Te, Allahu, da ne pečeš moje meso džehennemskom vatrom.


Ja men azhere-l-džemile, ve setere-l-kabiha, ja men la juahizu bi-l-džerireti, ve la jehtikus-sitre, ja 'azime-l-'afvi, ja hasenet-tedžavuzi, ja vasi'a-l-magfireti, ja basita-l-jedejni bir-rahmeti, ja sahibe kulli nedžva, ve ja munteha kulli šekva, ja kerimes-safhi, ja 'azime-l-menni, ve ja sejjidena, ve ja mevlana, ve ja gajete ragbetina, es'eluke ja Allahu en la tešvije halki bin-nar.
   Hadis bilježi Hakim od Amra b. Šuajba, a on od svoga oca, a on od svoga oca da je reka:
Džibril je, ovu dovu, donio Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, s nebesa. Došao mu je u najljepšem liku, kako nije nikada prije, smijući se i razdragan, pa je rekao: -Neka je Allahov selam na tebe, Muhammede. -Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: -I tebi neka je selam, Džibrilu. -Džibril reče: -Allah me posalo do tebe s poklonom. -A kakv je poklon, Džibrilu? -upita Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. -To su riječi iz riznice Arša kojima te Allah počastio. -A koje su to riječi, Džibrilu? -Džibril reče: -O ti Koji...
Hakim kaže da je hadis vjerodostojnog lanca prenosilaca. Svi prenosioci su Medinelije i pouzdani.
 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dovu kojom želi zaštitu od Džehennema započinje ovim veličanstvenim uvodom. Time traži pomoć za primanje dove. On kaže Ti koji pokazuješ lijepo, ljudima, kroz lijepe postupke i riječi Svojih robova, a pookrivaš ružne njihove riječi i djela. Ovo je blagodat neprocjenjiva, od Allaha Njegovim robovima. Ljudi bi se trebali zaodjenuti ovim svojstvom, pa sakrivati ružne riječi i djela koja čuju, a isticati sve ono što je dobro i pozitivno. Ne trebaju biti, kao što pjesnik kaže:
Kada čuju psovku polete od sreće
A čuju li dobro dobro ga sakriju
Ili kao što drugi kaže:
Kada čuju dobro sakriju ga
A čuju li zlo, obznane ga,
a ako i ne čuju izmisle ga.
    Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: Ti kojem se ne može prigovoriti, osnova je grijeh koji je uzrok drugim grijesima. Uzvišeni ne otkriva sramote i grijehe Svoga roba sve dok taj rob ne predje svaku granicu, uzoholi se i počne grijehe javno činiti, tada Allah cijepa pokrov njegovih grijeha, i sramoti ga pred ostalim ljudima. Ako to i ne učini na dunjaluku, učinit će na ahiretu, kada budu svi okupljeni. Potom opisuje svoga Gospodara da je On taj koji puno prašta i prelazi preko ružnog na lijep način, i ovo je najljepši opis. Onaj kome Allah predje preko ružnog, zadobio je veliku počast i plemenitost. Potom kazuje kako je Allah široke ruke kada je u pitanju milost i On njome ne škrtari prema Svojim robovima, osim onima koji su prekoračili granicu i koji se opiru Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. On je neizmjerno milostiv i o tome kazuje: "Ne, obje ruke Njegove su otvorene."  (Maida, 64) Zatim kaže da je Allah Onaj kome se svi obraćaju i mole za dobro, jer i ne može doći dobro osim od Njega. Ako se i požali neko nekome, stvarni činilac i Onaj koji otklanja pritužbe je Allah. Dalje kaže za Allaha da prašta griješniku bez ikakve sumnje ili nečega što bi zamutilo to praštanje, i Njegovo davanje robovima je neizmjerno. Riznice Njegovih blagodati su neiscrpne, i Njegovu plemenitost ništa ne ograničava. Dalje kaže da On Svojim robovima daje blagodati prije nego ih oni zasluže. On im daje blagodati a oni se ne pokoravaju, štaviše,obasipa ih blagodatima a oni su griješnici. Daje im blagodati prije nego se uzdignu na stepen onih koji puno ibadeta čine i koji to rade na najbolji mogući način. On daje blagodati čovjeku još dok je u majčinoj utrobi. Slavljen neka je Onaj koji daje bez računa, daje bez zasluge i ne traži protivuslugu. Zatim kaže: -Gospodaru naš..., u ovome hadisu vidimo da je dozvoljeno reči za Allaha Sejjide (Ugledniče). Postoji razilaženje po pitanju da li se isto smije reći za čovjeka. Hadis u kojem je "Uglednik je Allah, Slavljen i Uzvišen."  Ali ima i haidsa koji govore da se to može reći i za čovjeka, kao što je hadis: "Ustanite vašem ugledniku." I riječi: "Ovo je uglednik ljudi." Ili: "Ovaj moj potomak je vaš uglednik" i mnogi drugi.
Riječi: Krajnji cilju naš,  Kojem teže svi pobožni, želeći se ugledati na Pročelnika svih Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i učiniti njihovog Gospodara krajnjim ciljem njihovih stremljenja. Poslije svih ovih pohvala, govori ono zbog čega je sve gore izrečeno, rečeno, pa kaže: -Ne isprži moje tijelo na džehennemskoj vatri.
Razmisli, Allah te uputio, kako je bio Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, način upućivanja, a njega je Allah zaštitio grijeha, i prijašnjih i potonjih. On, takav, moli Uzvišenog Gospodara da ga ne kažnjava džehennemom, koristeći sve ove pohvale kao uvod u dovu. Sve ove pohvale su da se čovjek ne bi razočarao i da mu dova ne bi bila odbijena. Kako tek treba da se Allahu obraća onaj koji ima grijeha?" Neko kome niko nije kazao da su mu grijesi oprošteni? Allahu naš, oprosta, oprosta! Allahu, milosti, milosti! Allahu, praštanja, praštanja!




Dove Poslanika (III)




Allahu, uljepsaj nam posljedice svih naših postupaka, sačuvaj nas dunjalučkih poniženja i ahiretske kazne.
  ALLAHUMME AHSIN 'AKIBETENA FI-L-UMURI KULLIHA, VE ADŽIRNA MIN HIZJIDUN-JA VE 'AZABI-L-AHIREH.


 Hadis bilježi Ibn Hibban od h. Bisr b.Ertata da je rekao: Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: -Allahu moj... Ibn Hibban kaže da je hadis vjerodostojan. Ovaj hadis bilježi i Ahmed, Hakim i kaže da je vjerodostojan, i Taberani u Kebiru, od istog prenosioca. U Medžme'u kaže: -Ahmedov lanac prenosilaca i jedan od Taberanijnjevih lanaca je pouzdan.
 Kod Taberanija, hadis glasi: ČIja dova bude: - Allahu moj..., umrijet će prije nego ga zadesi bilo koja nevolja.
Zbog ovoga, autor ovaj hadis spominje i pripisuje ga Taberaniju, u drugom poglavlju. Tamo smo naveli hadise koji govore o lijepom završetku.
Ovo je dova gdje je došla do izražaja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rječitost, jer ako Allah omogući da svaki ljudski posao i svaka stvar lijepo završi, onda je čovjek uspio u svakom poslu. Njegova djela su primljena i Allah je njima zadovoljan, a zaobići će ga sve ono čime nije zadovoljan. Allah će ga potpomoći u svemu kako bi stvari mogle imati lijep kraj. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, traži i zaštitu od dunjalučkih poniženja i sramotnih stvari, i ahiretske kazne. Ovo obuhvata sva poniženja i sve vrste kazne. Onaj koji bude sačuvan i poštedjen poniženja i ahiretske kazne, taj je uspio i na dunjaluku i na ahiretu.

Ebu Abdurrahman Avf Ibn Malik priča:
"Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, klanjao je jednom dženazu, pa sam od dove koju je proučio zapamtio slijedeće riječi: 'Gospodaru naš, oprosti mu, smiluj mu se, sačuvaj ga (kazne) i grijehe mu izbriši! Podari mu lijepo mjesto u Džennetu i kabur mu učini prostranim! Očisti ga vodom, snijegom i ledom (obaspi ga Svojom neizmjernom milošću) i učini ga od grijeha čistim, kao što očistiš bijelu odjeću od prljavšine (oprosti mu sve grijehe)! Zamijeni mu kuću boljom od njegove kuće, porodicu boljom od njegove porodice, ženu boljom od njegove! Uvedi ga u Džennet i sačuvaj ga od kaburskog azaba i (džehenemske) kazne!'"
Ravija veli: "Poželio sam (zbog ove dove) da sam ja taj mejit."
( Rijadusalihin, Sahih, Hadis bilježi Muslim )


Ibnu Omer veli da je Muhammed a.s. rekao:
"Moj Allahu, obogati me znanjem i okiti me blagoscu, pocasti me bogobojaznoscu i upotpuni moje zdravlje."
(Biljezi Ibnu Nedzdzar Hadis je Hasen )
                                    
                                                                       
"Allahumme inni e'uzu bike en ushrike bike, ve ene e'alemu ve estagfiruke lima la e'alemu" -
"Allahu, zastiti me da sirk ne ucinim prema Tebi svjesno, i molim Te da mi oprostis za ono sto pocinim nesvjesno"

''Gospodaru moj, dozvoli mi da Ti budem zahvalan na blagodati koju si darovao meni i roditeljima mojim i da radim dobra djela kojima ces biti zadovoljan i ucini dobrim postupke moje, ja se zaista kajem i ja sam od muslimana! '' 

(Al-Ahkaf, 15) 

''Gospodaru nas, oprosti nama i braci nasoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima nasim bude imalo zlobe prema vjernicima. Gospodaru nas, Ti si zaista dobar i milostiv! '' 

(Al-Hasr, 10) 

''Gospodaru nas, u Tebe se uzdamo i Tebi se obracamo, i Tebi cemo se vratiti. Ne dopusti Gospodaru nas da nas nevjernicima stavis u iskusenje i oprosti nam Gospodaru nas! Ti si zaista, Silni i Mudri! '' 

(Al-Mumtahina, 4-5)

''Gospodaru nas, Ti sve obuhvatas miloscu i znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sacuvaj ih patnje u vatri! 

Gospodaru nas, uvedi ih u edenske vrtove, koje si im obecao i pretke njihove, i zene njihove i potomstvo, one koji su bili dobri, Ti si uistinu silan i mudar. I postedi ih kazne zbog ruznih djela jer koga Ti Toga dana postedis kazne zbog ruznih djela Ti si mu se smilovao, a to ce zaista, veliki uspjeh biti!'' 

(Al-Mumin:7,8,9)

Kur'anske dove

Kur'anske dove

'' Gospodaru nas, ne dopusti srcima nasim da skrenu, kad si nam vec na pravi put ukazao, i daruj nam svoju milost : Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje!'' 

( Ali-Imran 8 ) 

'' Gospodaru nas, mi, zaista, vjerujemo, oprosti nam nase grijehe i sacuvaj nas, patnje 

u vatri!''

( Ali-Imran 16 ) 

'' O Allahu, koji svu vlast imas, Ti vlast onome kome hoces dajes, a oduzimas je od onoga od koga hoces. Ti onoga koga hoces uzvisujes, a onoga koga hoces ponizujes, u Tvojoj je ruci svako dobro, Ti uistinu, sve mozes! 

Ti uvodis noc u dan, i uvodis dan u noc. Ti zivo izvodis iz mrtvoga, a mrtvo izvodis iz zivoga. Ti opskrbljujes, koga hoces, bez racuna.'' 

( Ali-Imran 26 ) 

'' Gospodaru, ja nju i porod njezin stavljam pod Tvoju zastitu od prokletog sejtana!'' 

( Ali-Imran 36 ) 

''Gospodaru moj, podari mi od Sebe cestita potomka jer Ti doista molbu cujes!'' 

( Ali-Imran 38 ) 

''Gospodaru nas, mi vjerujemo u ono sto Ti objavljujes, mi poslanika slijedimo, pa upisi nas medju svjedoke vjere!'' 

(Ali-Imran 53 ) 

'' Gospodaru nas, oprosti nam grijehe nase i rasipnost nasu u postupcima nasim, ucvrsti korake nase i pomozi nam protiv naroda nevjernickog!'' 

( Ali-Imran 147 ) 

'' Gospodaru nas, Ti nisi ovo uzalud stvorio, Uzvisen si Ti i sacuvaj nas kazne u vatri! Gospodaru nas, onoga koga Ti budes u vatru ubacio, vec si ga ponizio, nasilnicima nece biti pomagaca. 

Gospodaru nas, mi smo culi glasnika koji poziva vjeri: da vjerujete u Gospodara vaseg, pa smo povjerovali! Gospodaru nas, oprosti nam grijehe i pokrij hrdjave postupke nase i usmrti nas s onima koji su dobri! 

Gospodaru nas, daj nam ono sto si nam obecao preko Svojih poslanika i ne ponizi nas na Sudnjem danu. Ti doista ne krsis obecanje Svoje!'' 

( Ali-Imran 191-194 )

Zar ima ljepse dove koje mozemo uputiti Allahu swt od one kojom je nas On Mudri poducio u Kur'anu Casnom. 

Molim Allaha Milostivog da ovo budu dove koje cemo puno uciti i da nase dove budu uslisane. Allahume Amin 

Posto ih ima dosta svaki dan cu postirati dove od jedne sure.

U Ime Allaha Milostivog Samilosnog

'' Gospodaru nas, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve cujes i sve znas.'' 

'' Gospodaru nas, ucini nas dvojicu, Tebi odanim i porod nas nek bude odan Tebi i pokazi nam obrede nase i oprosti nam, jer Ti primas pokajanje i samilostan si.'' 

( Al-Bekara 127-128) 

'' Gospodaru nas, podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu, i sacuvaj nas patnje u vatri!'' 

(Al-Bekara 201) 

''Gospodaru nas, nadahni nas, saburom i ucvrsti korake nase i pomozi nas protiv naroda koji ne vjeruje!'' 

(Al-Bekara 250) 

''Gospodaru nas, ne kazni nas ako zaboravimo ili sto nehotice ucinimo! 

Gospodaru nas, ne tovari na nas breme kao sto si ga tovario na one prije nas! 

''Gospodaru nas, ne stavljaj nam u duznost ono sto ne mozemo podnijeti, pobrisi grijehe nase i oprosti nam, i smiluj se nama. Ti si Gospodar nas, pa nam pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!'' 

( Al-Bekara 286 )

Allahu moj, utjecem Ti se od nemoci, od lijenosti, od strašljivosti, od škrtosti, od oronulosti, od tvrdokornosti srca, od nemara, od prekomjerne neimaštine, od prezrenosti, oskudice, potpune neimaštine, i utjecem Ti se od siromaštva, od nevjerstva, od nepokornosti, od neprijateljstva, od licemjerja, od želje za slavom, od lažnoga prikazivanja , i utjecem Ti se od gluhoce, od njemosti, od ludila, od gube, od lepre i svih ružnih bolesti.


Allahumme, innî eûzu biKe minel ‘adžzi vel keseli vel džubni vel buhli vel heremi vel kasveti vel gafleti vel ‘ajleti vez-zilleti vel killeti vel meskeneti, ve e‘ûzu biKe minel fakri vel kufri vel fusûki veš-šikâki ven-nifâki ves-sum‘ati ver-rijâi, ve e‘ûzu biKe mines-samemi vel bekemi vel džunûni vel džuzâmi vel beresi ve sejji’il eskâm.

Ako hoćeš...


1. Da u jednom danu stekneš hiljadu dobrih djela i izbrišeš hiljadu loših , reci sto puta : SubhanAllah (Muslim)

2. Da ti nikne palma u dzennetu, reci: subhanallahil azim (et-Tirmizijj ez-Zehebi).

3. Da postigneš blaga dženneta, reci: la hawle we la kuvvete illa billahil azim (Muttefekun alejhi)

4. Da ti budu oprosteni grijesi , makar bili kao pjena na moru, reci sto puta na dan: subhanallahi we bi hamdihi. (Muslim)

5. Da ti Allah bude dovoljan za ono što želiš, reci sedam puta: HasbijAllahu la ilahe illa huve alejhi tewekkelltu we huve rabbul arsil azim. (Ebu-Davud,et-Tirmizijj)

6. Da ti Allah oprosti grijehe, reci tri puta: Estagfirullahel azimellezi la ilaheilla huwel hajjel kajjume we etubu ilejhi. (Ebu-Davud, et-Tirmizijj)

~*~ Zelis Li ~*~

                                           

Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim

Zelis li da budes u Allahovoj blizini?Najblize je rob svome Gospodaru kada je na sedzdi pa cinite tada dovu (hadis)
-Zelis li da imas nagradu hadzdza?Umra obavljena u mjesecu ramazanu vrijedi koliko hadz (hadis)
-Zelis li kucu u dzennetu?Ko sagradi dzamiju Allah ce mu dati istu u dzennetu (hadis)

-Zelis li da dobijes Allahovo zadovoljstvo?
Allah je zadovoljan svojim robom koji kad nesto pojede ili popije zahvali se Njemu na tome (hadis)
-Zelis li da ti dova bude primljena?Dova izmedu ezana I ikameta se ne odbija (hadis)
-Zelis li da ti se pise nagrada posta cijele godine?Post tri dana svakog mjeseca jednak je postu cijele godine (hadis)
-Zelis li da ti se dobra djela ne prekinu tvojom smrcu?Kada covjek umre djela mu se prekinu osim u tri slucaja: trajna sadaka, korisno znanje I pobozno dijete koje mu dovu cini? (hadis)
-Zelis li da imas dzennetsko blago? La havle we la kuvvete illa billa (hadis)
-Zelis li da imas nagradu ibadeta cijele noci?Ko klanja jaciju u dzematu kao da je klanjao pola noci, a ko klanja sabah u dzematu kao da je klanjao cijelu noc? (hadis)
-Zelis li da proucis 1/3 kur'ana u minuti?Sura Ihlas vrijedi koliko trecina kur'ana (hadis)

-Zelis li da ti tas dobrih djela bude tezi od tasa losih djela na vagi?
Subhanellahi we bihamdihi, Subhanellahi-l- azim (hadis)
-Zelis li da ti Allah podari bereket u imetku I da ti se zivot produzi?Ko hoce da mu Allah podari bereket u imetku I da mu se zivot produzi neka brine o rodbinskim vezama (hadis)
-Zelis li da Allah voli susret s tobom? Ko bude volio susret s Allahom, Allah ce voljeti susret s njim (hadis)
-Zelis li da budes u Allahovoj zastiti?Ko klanja sabah, on je u Allahovoj zastiti (hadis)
-Zelis li da te Allah blagoslovi?Ko donese salavat na mene ( Poslanika s.a.v.s.) Allah ce ga blagosloviti deset puta (hadis)
-Zelis li da te Allah podigne na visok stepen na dunjaluku?Niko se ne ponasa skromno, a da ga Allah ne uzdigne na visok stepen (hadis)
-Zelis li da te Allah udalji od vatre 70 godina? Ko bude postio, u ime Allaha, jedan dan, Allah ce ga udaljiti od vatre 70 godina (hadis)

~*~ 60 nacina brisanja grijeha ~*~

                                                                     

                                                                       

1. Pokajanje - tevba. Allahov poslanik je rekao: "Ko se pokaje prije nego što Sunce izađe sa zapada, On će mu primiti tevbu." (Muslim, br. 2703). Muhammed, a.s, takode kaže: "Doista uzvišeni Allah prima tevbu čovjeka sve dok duša ne dođe u grkljan."

2. Izlazak radi traganja za naukom. Allahov poslanik, s.a.v.s, kaže: "Ko bude slijedio put koji vodi ka nauci, Allah će mu olakšati put do Dženneta." (Muslim, br. 2699)

3. Spominjanje Allaha. Muhammed, a.s, kaže: "Hoćete li da vas obavijestim o najboljim djelima vašim, najcjenjenijim kod vašeg Vladara, najvećim po deredžama, boljim za vas od dijeljenja srebra i zlata, vrednijim nego da sretnete vašeg neprijatelja, udarate po njihovim vratovima a oni udaraju po vašim?" Ashabi su odgovorili: "Dakako, Allahov poslaniče!" On odgovara: "Spominjanje uzvišenog Allaha." (Tirmizi, br. 3347)

4. Činjenje dobra i upućivanje na dobro. Muhammed, a.s, kaže: "Svako dobro djelo je sadaka, a ko upućuje na dobro kao da ga i čini." (Buhari, 10/374 i Muslim br. 1005)

5. Vrijednost poziva vjeri u Allaha. Allahov poslanik je kazao: "Ko bude pozivao na pravi put ima nagradu svih onih koji ga slijede, s tim što se
njihova nagrada ništa ne umanjuje." (Muslim, br. 2674)

6. Naređivanje dobra a zabranjivanje zla. Muhammed, a.s, kaže: "Ko od vas vidi ružno djelo, neka ga ukloni rukom, a ako ne može, onda jezikom, a ako i to ne mogne neka ga srcem osudi a to je znak najslabijeg imana." (Muslim, br. 49)

7. Kiraet - učenje Kur'ana. Muhammed, a.s, kaže: "Učite Kur'an. Kur'an će se na Sudnjem danu pojaviti u ulozi šefaatdžije onome ko ga bude učio." (Muslim, br. 804)

8. Poučavanje Kur'anu i njegovo učenje. Muhammed, a.s, kaže: "Najbolji među vama je onaj koji uči Kur'an i druge poučava tome." (Buhari, 9/66)

9. Nazivanje selama. Allahov poslanik je rekao: "Nećete ući u Džennet dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati dok se ne budete voljeli. Hoćete li da vas uputim na nešto što ako budete radili voljet ćete se? Širite među sobom selam." (Muslim, br.54)

10. Ljubav u ime Allaha. Muhammed, a.s, je rekao: "Doista će Allah na Sudnjem danu kazati: "Gdje su oni koji su se voljeli u Moje ime, danas ću ih staviti u Svoj hlad, a drugog hlada, osim mog hlada, nema." (Muslim, br.
2566)

11. Posjećivanje bolesnika. Muhammed, a.s, je rekao: "Svaki musliman koji posjeti svog bolesnog brata jutrom, na njega će donositi salavat 70 000 meleka sve dok se ne smrkne, a ako ga posjeti naveče, na njega donosi salavat 70 000 meleka dok ne osvane, a imat će harif (bašču) u Džennetu." (Tirmizi, br. 969)

12. Pomaganje ljudima u vraćanju duga. Allahov Resul je kazao: "Ko pomogne onom koji je bankrotirao, Allah će pomoći (olakšati) njemu na dunjaluku i na ahiretu." (Muslim, br.2699)

13. Sakrivanje mahana drugih ljudi. Muhammed, a.s, kaže: "Ko sakrije mahanu Allahovog roba na dunjaluku, Allah će sakriti njegovu na ahiretu." (Muslim, br. 2590)

14. Održavanje rodbinskih veza. Allahov Resul je rekao: "Krvno srodstvo je okačeno o Allahov Arš i govori: 'Ko me održava, Allah njega podržao, a ko me kida, Allah njega prekinuo." (Buhari 10/350 i Muslim, br.2555)

15. Lijep moral. Upitan je Allahov poslanik o onome što će najviše ljudi odvesti u Džennet, pa je odgovorio: "Bogobojaznost i lijep moral." (Tirmizi, br. 2003)

16. Istinoljubivost. Muhammed, a.s, je rekao: "Držite se iskrenosti, jer doista iskrenost vodi u dobročinstvo, a dobročinstvo vodi u Džennet." (Buhari 10/423 i Muslim, br.2607)

17. Savladavanje srdžbe. Allahov Resul je kazao: "Ko bude savladao svoju srdžbu, a bude u stanju da je sprovede, Allah će ga prozvati na čelu svih stvorenja kako bi sebi izabrao džennetske hurije, koje bude htio, na Sudnjem danu." (Tirmizi, br. 2022)

18. Keffaret sijela. Muhammed, a.s, je rekao: "Ko bude sjedio u sijelu i puno pricčao, pa zatim, prije nego što ustane izgovori: "Subhanekellahume ve bi hamdike ešhedu en la illahe illa ente estagfiruke ve etubu ilejke! Bit će mu oprošteni grijesi koje je učinio na tom sijelu." (Tirmizi, 3/153)

19. Strpljivost. Muhammed, a.s, je rekao: "Neće muslimana zadesiti nevolja, tegoba, briga, tuga, neugodnost, pa čak ni trn da ga ubode a da mu Allah zbog toga neće izbrisati neke grijehe." (Buhari, 91/10)

20. Dobročinstvo roditeljima. Allahov poslanik je rekao: "Propao neka je, propao neka je!" Ashabi su upitali: "Ko Allahov poslaniče?" Allahov poslanik odgovara: "Onaj kod koga jedan ili dva roditelja budu dočekali starost, i ne uđe (zbog svoje pokornosti njima) u Džennet." (Muslim, br. 2551)

21. Angažman na pomoći hudovicama i siromasima. Allahov poslanik kaže: "Onaj koji žuri da pomogne hudovicama i siromasima, je kao mudžahid na Allahovom putu". Mislim da je još rekao: "Kao onaj koji klanja ne posustajući, kao postac koji stalno posti." (Buhari, 10/366)

22. Briga o jetimu. Muhammed, a.s, kaže: "Ja i onaj koji se brine o jetimu ćemo biti u Džennetu zajedno" - pa je podigao i pokazao kažiprst i srednji prst." (Buhari, 10/ 365)

23. Abdest. Allahov poslanik je rekao: "Ko bude uzeo abdest i to učinio na najljepši način, izlaziće (spadaće) grijesi iz njegovog tijela, tako da će izići ispod njegovih nokata." (Muslim, br. 245)

24. Učenje šehadeta poslije abdesta. Muhammed, a.s, je rekao: "Ko bude uzeo abdest i to učinio na najljepši način, zatim kaže: "Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha, koji nema sudruga. Svjedočim da je Muhammed Allahov rob i poslanik", zatim prouči: "Gospodaru, učini me od onih koji se kaju i od onih koji se čiste" - otvoriće mu se vrata Dženneta da uđe na koja bude želio." (Muslim, br. 234)

25. Ponavljanje za muezzinom dok uči ezan. Muhammed, a.s, kaže: "Ko kaže po završetku ezana: "Milostivi Allahu, Gospodaru ovog savršenog poziva i nastupajućeg namaza, dozvoli Muhammedu posredovanje za nas kod Tebe, podijeli dostojanstvo i visoku čast i nakon proživljenja postavi ga na časno mjesto (el vesile) koje si mu obećao." - zaslužio je moj šefaat.

26. Gradnja mesdžida. Allahov resul kaže: "Ko bude sagradio mesdžid želeći Allahovo zadovoljstvo, biće mu sagrađene slična kuća u Džennetu." (Buhari, br. 450)

27. Upotreba misvaka. Muhammed, a.s, kaže: "Da znam da neću teretiti svoj ummet naredio bih im upotrebu misvaka prije svakog namaza." (Buhari, 2/331 i Muslim, br. 252)

28. Odlazak u mesdžid. Allahov resul kaže: "Ko porani i ode u mesdžid, Allah će mu pripremiti posebne stepene u Džennetu kad god porani i ode." (Buhari 2/124, Muslim, br.669)

29. Pet dnevnih namaza. "Koji god musliman klanja obavezne namaze lijepo uzimajući abdest i izvršavajući skrušenost i ruku'e, bit će mu iskup za prethodne grijehe, izuzimajući veliki grijeh i to za čitav život." (Muslim, br.228)

30. Klanjanje sabah i ikindije namaza. "Ko bude klanjao sabah i ikindiju, ući ce u Džennet." (Buhari, 2/43)

31. Klanjanje džume namaza. Muhammed, a.s, kaže: "Ko uzme abdest na najljepši moguci nacin, zatim ode na džuma-namaz, sluša i pažljivo prati hutbu, oproste mu se grijesi koje je pocinio izmedu dvije džume i grijesi
još tri dana." (Muslim, br. 857)

32. Trenutak kada se petkom primaju dove. Muhammed, a.s, kaže: "Ima jedno vrijeme petkom u kom rob musliman, ako potrefi cineci dovu Allahu dok je u namazu, a da mu to On nece dati." (Buhari, 2/344 i Muslim, br.852)

33. Klanjanje pritvrdenih sunneta pet farz namaza. Muhammed, a.s, kaže: "Nema ni jednog roba muslimana koji klanja svaki dan 12 dobrovoljnih rekata mimo farza, a da mu Allah nece sagraditi kucu u Džennetu." (Muslim, br. 728)

34. Klanjanje dva rekata nakon pocinjenog grijeha. Muhammed, a.s, je rekao: "Nema roba koji ucini grijeh, lijepo se ocisti, zatim ustane i klanja dva rekata, zatim zamoli Allaha za oprost a da mu nece biti oprošteno." (Ebu Davud, br. 1521)

35. Nocni namaz. Muhammed, a.s, je rekao: "Najbolji namaz poslije farz namaza je nocni namaz." (Muslim, br. 1163)

36. Jutarnji namaz - duha-namaz. Muhammed, a.s, je rekao: "Vi ste dužni da svaki dan za svaki svoj zglob date sadaku. Svako slavljenje (tesbih) je sadaka, svaka zahvala (tahmid) je sadaka, svako vlicanje (izgovaran tekbira) je sadaka, naredivanje dobra a zabranjivanje zla je sadaka. Sve to
nadomiještaju dva rekata duha namaza." (Muslim, br. 720)

37. Salavat na Allahovog poslanika. Muhammed, a.s, kaže: "Ko donese na mene salavat, Allah na njega donese deset." (Muslim, br. 384)

38. Post. Allahov Resul kaže: "Nema roba koji posti jedan dan na Allahovom putu, a da Allah za taj dan njegovo lice ne udalji 70 harifa od vatre." (Buhari, 6/35 i Muslim, br. 1153)

39. Post tri dana svakog mjeseca. Muhammed, a.s, kaže: "Post tri dana svakog mjeseca vrijedi kao da stalni post." (Buhari, 4/192 i Muslim, br.1159)

40. Post mjeseca ramazana. Allahov poslanik kaže: "Ko bude postio vjerujuci i nadajuci se Allahovoj nagradi u mjesecu ramazanu, bice mu oprošteni njegovi grijesi." (Buhari, 4/331 i Muslim, br. 760)

41. Post šest dana ševala. Muhammed, a.s, kaže: "Ko bude postio mjesec ramazan, a potom šest dana ševala, kao da je postio cijelu godinu." (Muslim, br. 1164)

42. Post na Dan Arefata. Muhammed, a.s, kaže: "Post na Dan Arefata briše male grijehe koji su pocinjeni prošle i koji ce biti pocinjeni naredne godine." (Muslim, br. 1162)

43. Post Jevmu ašura. Muhammed, a.s, kaže: "Post na Dan ašure, racunam da je kod Allaha vrijedan da briše grijehe koji su pocinjeni u toj godini." Muslim 1162)

44. Priredivanje iftara postacu. Muhammed, a.s, kaže: "Ko iftari postaca ima nagradu kao postac, s tim što se njemu ne umanji ništa od nagrade." (Tirmizi, br. 807)

45. Kijam u Lejletul kadru. Muhammed, a.s, kaže: "Ko bude klanjao nocni namaz u Noci kadr, vjerujuci i nadajuci se Allahovoj nagradi, bice mu
oprošteni grijesi koje je pocinio." (Buhari, 4/221 i Muslim, br.1165)

46. Davanje sadake. Muhammed, a.s, kaže: "Sadaka gasi grijehe kao što voda gasi vatru." (Tirmizi, br. 2616)

47. Obavljanje hadždža i umre. Resulullah kaže: "Umra do umre briše grijehe koji se u meduvremenu pocine, a za ispravan hadždž nema druge nagrade osim Dženneta." (Muslim, br. 1349)

48. Rad u prvih deset dana zul-hidžeta. Muhammed, a.s, je rekao: "Nema dana u kojima je Allahu draže covjekovo dobro djelo od onog u prvih deset dana zul-hidžeta." Ashabi su upitali: "Je li ni džihad na Allahovom putu?" Reulullah je odgovorio: "Ni džihad na Allahovom putu, osim covjek koji je izišao sa svojim životom i imetkom, zatim ništa od toga ne vrati kuci." (Buhari, 2/381)

49. Borba na Allahovom putu. Muhammed, a.s, kaže: "Probdjeti jedan dan na Allahovom putu bolje je od dunjaluka i onog što je na njemu, a imati prostora u Džennetu koliko jedan bic, bolje je od Dunjaluka i svega na
njemu." (Buhari, 6/11)

50. Dijeljenje na Allahovom putu. Resulullah kaže: "Ko opremi gaziju (borca) on se vec bori na Allahovom putu, ko se bude brinuo o njegovoj porodici, on se vec bori." (Buhari, 6/37 i Muslim, br. 1895)

51. Namaz umrlom muslimanu i slijedenje džennaze. Muhammed, a.s, je rekao: "Ko bude prisutan na dženazi dok se ne klanja, ima jedan kirat, a ko bude prisutan dok se umrli ne zagrne (ukopa) ima dva kirata." Upitan je: "A šta su to dva kirata?" Resulullah je odgovorio: "Poput dva ogromna brda." (Buhari, 3/158 i Muslim, br. 945)

52. Cuvanje jezika i stidnog dijela tijela. Muhammd, a.s, kaže: "Ko mi bude garantovao (da nece griješiti) sa onim što je medu njegovim vilicama i nogama ja mu garantujem Džennet." (Buhari, 11/264 i Muslim, br.265)

53. Vrijednost la ilahe illellah i vrijednost subhanellahi ve bihamdihi.
Muhammed, a.s, kaže: "Ko izgovori sto puta u toku dana: "Nema drugog boga osim Allaha, Jedini, koji nema sudruga. Njemu pripada sva vlast i hvala i On je svemocan", to mu je vrijedno kao da je oslobodio 10 robova, piše mu se stotinu dobrih djela a briše mu se stotinu grijeha, to mu je zaštita od šejtana toga dana sve dok ne omrkne. Niko nece uraditi ništa vrednije osim
covjeka koji ucini isto više od njega." Takode je Allahov Resul kazao: "Ko kaže u jednom danu subhanallahi ve bihamdihi stotinu puta, bice mu oprošteni mali grijesi da ih ima kao na moru pjene." (Buhari, 11/168 i Muslim, br. 2691)

54. Sklanjanje sa puta onog što uznemirava prolaznike. Resulullah je rekao: "Vidio sam covjeka kako uživa u Džennetu zbog grane koju je sklonio sa puta, a uznemiravala je ljude." (Muslim)

55. Odgoj i izdržavanje ženske djece."Ko imadne tri kceri kojima obezbjeduje stan i hranu i prema kojima je samilostan i brine se o njima, zaslužit ce sigurno Džennet." (Ahmed sa dobrim senedom.)

56. Dobrocinstvo prema životinjama: Covjek je vidio psa kako liže lozu od žedi pa je skinuo obucu i napojio ga, pa mu se Allah na tome zahvalio i uveo ga u Džennet." (Buhari)

57. Ostavljanje prepirke. Muhammed, a.s, kaže: "Ja cu biti voda kuce u podnožju Dženneta za onog ko ostavi prepirku, cak ako bude i u pravu." (Ebu Davud)

58. Posjecivanje brace u ime Allaha. Allahov poslanik je rekao: "Hocete li da vas izvijestim o stanovnicima Dženneta?" Odgovorili su: "Dakako, Allahov poslanice." On je kazao: "Allahov poslanik ce biti u Džennetu, a i istinoljubiv i covjek koji posjeti svog brata u jednom mjestu samo radi Allaha." (Taberani, hasen)

59. Pokornost supruge svom mužu. Rekao je Muhammed, a.s.: "Kad žena bude klanjala svojih pet farz namaza, postila ramazan, cuvala svoje stidne dijelove tijela, bude pokorna svome mužu, uci ce na koja vrata Dženneta želi." (Ibnu Hiban, sahih)

60. Netraženje od ljudi. Muhammed, a.s, kaže: "Ko mi garantuje da nece ništa tražiti od ljudi ja mu garantujem Džennet." (Ehlus-sunen sahih)