Dove Poslanika (I)
Allahu moj, popravi mi moju vjeru u kojoj je svo dobro za mene, popravi mi moj dunjaluk, jer u tome je moj fizički opstanak, popravi mi moj ahiret jer to mi je konačni cilj. Život mi učini takvim da uvijek činim više dobra, a smrt mi učini odmorom od svakog zla.
Allahumme aslih li dinillezi huve 'ismetu emri, ve aslih li dun-jajelleti fiha me'aši, ve aslih li ahiretilleti fiha me'adi, vedž'ali'l'hajate zijadeten li fi kulli hajrin, vedž'ali'l'meuvte rahaten li min kulli šerr.
Hadis bilježi Muslim od h. Ebu Hurejre: 'Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je ovu dovu...'
Ovaj hadis jedan je od onih u kojem je došla do izražaja Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, rječitost, obzirom da obuhvata i vjerska i dunjalučka dobra. On, sallallahu alejhi ve sellem, opisuje popravak vjere time da je to očuvanje njegovog postojanja, jer je vjerska dobrota osnovni kapital čovjeka i njegov krajnji cilj. Dunjaluk i njegove dobrote su uvjet za opstanak. Dobro ahireta je potrebno jer je to mjesto konačnog povratka. Oko ovoga se i vrte svi ljudi. Svemu tome prethodi pitanje i molba za dobro vjere, jer ako je vjera dobra, Allah će tom čovjeku podariti i dobro ahireta. Traži od Allaha da mu život učini stalnim povećanjem dobra, jer onaj kome Allah poveća dobra djela u životu, njegov život je uspješan. Traži od Njega da mu smrt bude olakšanje od svakog zla,jer ako se smrću otklanjaju sva zla onda je to velika korist. Potrebno je reći: Allahu moj, podari mi života onoliko koliko je dobro za mene, a usmrti me onda kada je smrt bolja za mene, tako nas podučava Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Ovakva dova obuhvata svaku stvar. Poznato je da je onome koji je u životu imao samo loša iskustva, smrt bolja za njega, od života, i spas o dživotnih kušnji i iskušenja.
Dove Poslanika (II)
O ti Koji ističeš lijepo, Koji pokrivaš ružno. Ti kojiem se ne može prigovoriti, Koji ne otkriva ono što je skrio. O Ti Koji lijepo nagradjuješ, Koji mnogo prašta. Koji si ispružene ruke milosti. Ti kome se sve obraća molbom, Ti kome se upućuje svaka pritužba. Ti koji si Plemenit u sporazumu, i Ti koji mnogo poklanjaš. Ti koji daješ blagodati prije nego se zasluže. Gospodaru naš, Zaštitniče naš, naš Ugledniče, Krajnji cilju naših želja i stremljenja, molim Te, Allahu, da ne pečeš moje meso džehennemskom vatrom.
Ja men azhere-l-džemile, ve setere-l-kabiha, ja men la juahizu bi-l-džerireti, ve la jehtikus-sitre, ja 'azime-l-'afvi, ja hasenet-tedžavuzi, ja vasi'a-l-magfireti, ja basita-l-jedejni bir-rahmeti, ja sahibe kulli nedžva, ve ja munteha kulli šekva, ja kerimes-safhi, ja 'azime-l-menni, ve ja sejjidena, ve ja mevlana, ve ja gajete ragbetina, es'eluke ja Allahu en la tešvije halki bin-nar.
Hadis bilježi Hakim od Amra b. Šuajba, a on od svoga oca, a on od svoga oca da je reka:
Džibril je, ovu dovu, donio Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, s nebesa. Došao mu je u najljepšem liku, kako nije nikada prije, smijući se i razdragan, pa je rekao: -Neka je Allahov selam na tebe, Muhammede. -Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: -I tebi neka je selam, Džibrilu. -Džibril reče: -Allah me posalo do tebe s poklonom. -A kakv je poklon, Džibrilu? -upita Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. -To su riječi iz riznice Arša kojima te Allah počastio. -A koje su to riječi, Džibrilu? -Džibril reče: -O ti Koji...
Hakim kaže da je hadis vjerodostojnog lanca prenosilaca. Svi prenosioci su Medinelije i pouzdani.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dovu kojom želi zaštitu od Džehennema započinje ovim veličanstvenim uvodom. Time traži pomoć za primanje dove. On kaže Ti koji pokazuješ lijepo, ljudima, kroz lijepe postupke i riječi Svojih robova, a pookrivaš ružne njihove riječi i djela. Ovo je blagodat neprocjenjiva, od Allaha Njegovim robovima. Ljudi bi se trebali zaodjenuti ovim svojstvom, pa sakrivati ružne riječi i djela koja čuju, a isticati sve ono što je dobro i pozitivno. Ne trebaju biti, kao što pjesnik kaže:
Kada čuju psovku polete od sreće
A čuju li dobro dobro ga sakriju
Ili kao što drugi kaže:
Kada čuju dobro sakriju ga
A čuju li zlo, obznane ga,
a ako i ne čuju izmisle ga.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: Ti kojem se ne može prigovoriti, osnova je grijeh koji je uzrok drugim grijesima. Uzvišeni ne otkriva sramote i grijehe Svoga roba sve dok taj rob ne predje svaku granicu, uzoholi se i počne grijehe javno činiti, tada Allah cijepa pokrov njegovih grijeha, i sramoti ga pred ostalim ljudima. Ako to i ne učini na dunjaluku, učinit će na ahiretu, kada budu svi okupljeni. Potom opisuje svoga Gospodara da je On taj koji puno prašta i prelazi preko ružnog na lijep način, i ovo je najljepši opis. Onaj kome Allah predje preko ružnog, zadobio je veliku počast i plemenitost. Potom kazuje kako je Allah široke ruke kada je u pitanju milost i On njome ne škrtari prema Svojim robovima, osim onima koji su prekoračili granicu i koji se opiru Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. On je neizmjerno milostiv i o tome kazuje: "Ne, obje ruke Njegove su otvorene." (Maida, 64) Zatim kaže da je Allah Onaj kome se svi obraćaju i mole za dobro, jer i ne može doći dobro osim od Njega. Ako se i požali neko nekome, stvarni činilac i Onaj koji otklanja pritužbe je Allah. Dalje kaže za Allaha da prašta griješniku bez ikakve sumnje ili nečega što bi zamutilo to praštanje, i Njegovo davanje robovima je neizmjerno. Riznice Njegovih blagodati su neiscrpne, i Njegovu plemenitost ništa ne ograničava. Dalje kaže da On Svojim robovima daje blagodati prije nego ih oni zasluže. On im daje blagodati a oni se ne pokoravaju, štaviše,obasipa ih blagodatima a oni su griješnici. Daje im blagodati prije nego se uzdignu na stepen onih koji puno ibadeta čine i koji to rade na najbolji mogući način. On daje blagodati čovjeku još dok je u majčinoj utrobi. Slavljen neka je Onaj koji daje bez računa, daje bez zasluge i ne traži protivuslugu. Zatim kaže: -Gospodaru naš..., u ovome hadisu vidimo da je dozvoljeno reči za Allaha Sejjide (Ugledniče). Postoji razilaženje po pitanju da li se isto smije reći za čovjeka. Hadis u kojem je "Uglednik je Allah, Slavljen i Uzvišen." Ali ima i haidsa koji govore da se to može reći i za čovjeka, kao što je hadis: "Ustanite vašem ugledniku." I riječi: "Ovo je uglednik ljudi." Ili: "Ovaj moj potomak je vaš uglednik" i mnogi drugi.
Riječi: Krajnji cilju naš, Kojem teže svi pobožni, želeći se ugledati na Pročelnika svih Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i učiniti njihovog Gospodara krajnjim ciljem njihovih stremljenja. Poslije svih ovih pohvala, govori ono zbog čega je sve gore izrečeno, rečeno, pa kaže: -Ne isprži moje tijelo na džehennemskoj vatri.
Razmisli, Allah te uputio, kako je bio Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, način upućivanja, a njega je Allah zaštitio grijeha, i prijašnjih i potonjih. On, takav, moli Uzvišenog Gospodara da ga ne kažnjava džehennemom, koristeći sve ove pohvale kao uvod u dovu. Sve ove pohvale su da se čovjek ne bi razočarao i da mu dova ne bi bila odbijena. Kako tek treba da se Allahu obraća onaj koji ima grijeha?" Neko kome niko nije kazao da su mu grijesi oprošteni? Allahu naš, oprosta, oprosta! Allahu, milosti, milosti! Allahu, praštanja, praštanja!
Dove Poslanika (III)
Allahu, uljepsaj nam posljedice svih naših postupaka, sačuvaj nas dunjalučkih poniženja i ahiretske kazne.
ALLAHUMME AHSIN 'AKIBETENA FI-L-UMURI KULLIHA, VE ADŽIRNA MIN HIZJIDUN-JA VE 'AZABI-L-AHIREH.
Hadis bilježi Ibn Hibban od h. Bisr b.Ertata da je rekao: Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: -Allahu moj... Ibn Hibban kaže da je hadis vjerodostojan. Ovaj hadis bilježi i Ahmed, Hakim i kaže da je vjerodostojan, i Taberani u Kebiru, od istog prenosioca. U Medžme'u kaže: -Ahmedov lanac prenosilaca i jedan od Taberanijnjevih lanaca je pouzdan.
Kod Taberanija, hadis glasi: ČIja dova bude: - Allahu moj..., umrijet će prije nego ga zadesi bilo koja nevolja.
Zbog ovoga, autor ovaj hadis spominje i pripisuje ga Taberaniju, u drugom poglavlju. Tamo smo naveli hadise koji govore o lijepom završetku.
Ovo je dova gdje je došla do izražaja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rječitost, jer ako Allah omogući da svaki ljudski posao i svaka stvar lijepo završi, onda je čovjek uspio u svakom poslu. Njegova djela su primljena i Allah je njima zadovoljan, a zaobići će ga sve ono čime nije zadovoljan. Allah će ga potpomoći u svemu kako bi stvari mogle imati lijep kraj. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, traži i zaštitu od dunjalučkih poniženja i sramotnih stvari, i ahiretske kazne. Ovo obuhvata sva poniženja i sve vrste kazne. Onaj koji bude sačuvan i poštedjen poniženja i ahiretske kazne, taj je uspio i na dunjaluku i na ahiretu.
Нема коментара:
Постави коментар